Kad sam počela raditi na ovom dijelu websajta www.FitByTanja.com, dijelu posvećenom dodacima ishrani, razmišljala sam da li da pišem i o doping sredstvima. Dvojba je postojala i oko toga gdje smjestiti taj segment, posebno, ili zajedno sa suplementacijom.

Mnogi mješaju dodatke ishrane (suplementacija) i doping sredstva. Još gore, smatraju da je to jedno te isto, da je npr protein zapravo doping. Neki čak idu tako daleko da smatraju da ako osoba koristi protein, da će postati sterilna 🙂

Daleko od toga.

Idemo redom… Pokušaćemo osnovne pojmove i razliku između dodataka ishrani i doping sredstava da pojasnimo što je moguće jednostavnije.

Naše tijelo sastavljeno je od kostiju, mišića, vode… Ti mišići sastavljeni su od proteina, aminokiselina. Da bismo ih održavali, potrebno je da im dadnemo ono od čega su i sastavljeni, proteine, te se zato hranimo, i pri tome gledamo da tu hranu maksimalno iskoristimo, što znači optimalni unos svih potrebnih nutrijenata (proteini, ugljeni hidrati, masti).

Doping se definiše kao zloupotreba hemijskih sredstava ali i drugih vrsta medicinskih intervencija (npr. zamjena krvi) kojom sportisti pokušavaju da nadmaše u rezultatima ostale sportiste i/ili sopstvene najbolje rezultate, a vrlo često na štetu sopstvenog zdravlja. U doping sredstva spadaju: anabolički steroidi, diuretici, beta blokatori, peptid hormoni, narkotički analgetici, stimulansi, dopingovanje krvi itd.

Ako dakle gledamo protein kao primjera radi pileće bijelo meso u prahu, onda postaje jasnije da je to zaista samo dodatak ishrani, i nikako doping sredstvo.

nagrada hranom

Svaka osoba koja se bavi fitnesom ili bodibildingom zna da ako želi da stvori mišićnu masu, ishrana je od vrlo bitnog značaja. Odlazak na trening i nakon toga jesti u restoranima brze hrane sigurno neće dati rezultate napornog rada u teretani, jer prosto – ne bi se trebalo jesti baš sve što nam dođe pod ruku.

Mnogi kažu, i tvrde zapravo da su kalorije jednostavno kalorije, bitno ih je unijeti, nebitni su izvori tih kalorija. Čak su i određena istraživanja to pokazivala, no imajmo na umu da ta istraživanja u većini slučajeva prikazuju ono što je naručilac tog istraživanja tražio, prikazuju ono što je neko platio da vidi odnosno pročita.

Izvor kalorijskog unosa jeste bitan!

Kad se radi o proteinima i izgradnji mišića, naravno da je meso prvi i osnovni izbor. Međutim, unos proteina kroz meso i druge namirnice osnovne ishrane, nije dovoljno.

U 100 gr pilećeg bijelog mesa nalazi se 20.8 gr proteina. Ako osoba težine 60 kg treba da unese svaki dan npr. 2 gr proteina po 1 kg svoje težine, to znači da je potrebno ukupno 120 gr proteina dnevno, odnosno da pojede barem 500 gr pilećeg bijelog mesa. Ovo je nekako i izvodljivo, imajući na umu da obzirom na težinu od 60 kg, najvjerovatnije mislimo na ženu. No kako malo koji muškarac pogotovo bodibilder ima samo 60 kg, teško da će neko od njih uspjeti tokom dana pojesti 1-2 kg mesa, svaki dan. Stoga, moramo posegnuti za dodacima ishrani.

I, da zaključimo…

Suplementi su produkt hrane koji se dodaju hrani, i nisu zamjena za obrok, no neophodni su:

  • jer koriguju nedostatak određenih nutrijenata kojih danas prosto više nema u namirnicama kao nekad, što zbog zagađenja što zbog činjenice da se sastojci iz hrane jednostavno gube…
  • povećanja potreba metabolizma za mikronutrijentima usljed potreba treninga.

 

Za pomoć oko treninga i ishrane, samo kliknite ovdje 🙂

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial

Fit pozdrav